Rak pluća i inovacije u području raka: zašto Europa mora zaštititi napredak

Novo doba u liječenju raka pluća

Liječenje raka pluća napreduje brže nego što mnogi ljudi misle.

Tijekom proteklog desetljeća, napredak u znanosti i liječenju počeo je mijenjati ono što je moguće za ljude kojima je dijagnosticirana bolest. Ciljane terapije poboljšavaju ishode za neke ljude čiji rak nosi specifične genetske mutacije. Testiranje biomarkera pomaže kliničarima da shvate koji tretmani mogu najbolje djelovati za svaku osobu. Imunoterapija je transformirala skrb za mnoge ljude s uznapredovalom bolešću, dok novi pristupi, uključujući konjugate antitijela i lijekova te terapijska cjepiva protiv raka, prolaze kroz istraživanja i klinička ispitivanja.

Zašto je izazov i dalje hitan

Rak pluća ostaje jedan od najvećih izazova raka u Europi i dalje je vodeći uzrok smrti od raka diljem kontinenta, odgovoran za stotine tisuća smrtnih slučajeva svake godine. Mnogim se ljudima dijagnoza postavlja u kasnoj fazi, kada mogućnosti liječenja mogu biti ograničenije, a stope preživljavanja niže. Za one koji žive s rakom pluća i njihove obitelji, posljedice mogu biti razorne fizički, emocionalno i financijski.

Ipak, postoje i razlozi za nadu. Više ljudi živi dulje nego što se činilo mogućim ne tako davno. Ranija dijagnoza, bolji pristupi probiru i personaliziraniji tretmani počinju mijenjati očekivanja u vezi s njegom i preživljavanjem. U nekim zemljama rak pluća sve se više tretira kao bolest koja se može kontrolirati tijekom vremena, a ne kao trenutna smrtna presuda.

Ali napredak u znanosti ne znači automatski napredak za sve.

Diljem Europe, osobe pogođene rakom pluća i dalje se suočavaju s velikim nejednakostima u skrbi. Pristup programima probira uvelike se razlikuje među zemljama. Neki ljudi doživljavaju kašnjenja u dijagnozi ili testiranju biomarkera što može utjecati na odluke o liječenju. Pristup kliničkim ispitivanjima je neravnomjeran, a noviji lijekovi mogu biti brzo dostupni u jednom zdravstvenom sustavu, dok u drugom ostaju nedostupni.

Za ljude s rakom pluća, ove razlike nisu apstraktni politički problemi. One mogu odrediti hoće li netko primiti pravi tretman u pravo vrijeme, ima li pristup inovativnim terapijama i u konačnici ima li veće šanse za preživljavanje.

Europska politika protiv raka ne smije se odnositi samo na financiranje istraživanja, investicijske strategije ili planiranje zdravstvenog sustava. Mora se usredotočiti na to hoće li inovacije doći do ljudi dovoljno brzo da bi napravile značajnu razliku u njihovim životima. I na to da se osigura da znanstveni prodori ne ostanu koncentrirani u malom broju zemalja ili specijaliziranih centara. Moramo zaštititi zamah u vrijeme kada su zdravstveni sustavi diljem Europe pod sve većim pritiskom.

Pandemija COVID-19 otkrila je koliko su usluge liječenja raka ranjive na poremećaje. Programi probira su pauzirani, dijagnoze su odgođene, a putevi liječenja prekinuti u mnogim zemljama. Istodobno, Europa se suočava sa širim izazovima, uključujući nedostatak radne snage, rastuće troškove zdravstvene zaštite i sve veću globalnu konkurenciju u medicinskim inovacijama.

Zato je novi dokument o politici, Europa na raskrižju: Osiguravanje trajnog vodstva u skrbi za rak i inovacijama , toliko relevantan za rak pluća.

Pokrenut i financiran od strane tvrtke AstraZeneca, a razvijen u suradnji sa stručnjacima za rak, zagovornicima i političkim liderima iz cijele Europe, rad razmatra što Europa treba učiniti sljedeće kako bi zaštitila napredak u skrbi za rak dok se Europski plan za borbu protiv raka približava svom završetku 2027. godine.

U radu se tvrdi da si Europa ne može priuštiti samozadovoljstvo. Iako je postignut važan napredak kroz Europski plan za borbu protiv raka, još uvijek je potreban značajan rad kako bi se osiguralo da inovacije dovedu do boljih ishoda za ljude s rakom u svim državama članicama. To uključuje jačanje istraživačke suradnje, poboljšanje pristupa dijagnostici i liječenju, podršku kliničkim ispitivanjima i osiguravanje da su zdravstveni sustavi spremni pružiti sve personaliziraniju skrb za oboljele od raka.

Za zajednicu oboljelih od raka pluća, ovi su prioriteti posebno važni. Testiranje biomarkera, na primjer, sada je ključno za mnoge odluke o liječenju, no pristup i kvaliteta mogu se znatno razlikovati diljem Europe. Bez pravovremenog i točnog testiranja, ljudi mogu propustiti prilike za primanje terapija koje bi im mogle koristiti. Slično tome, pristup multidisciplinarnoj skrbi, specijalističkoj stručnosti i modernim putovima liječenja ostaje nedosljedan.

Organizacije pacijenata također imaju ključnu ulogu. Osobe pogođene rakom pluća donose životno iskustvo koje može pomoći u oblikovanju boljih politika i zdravstvenih sustava. Moraju igrati ključnu ulogu u raspravama o pristupu, kvaliteti skrbi, istraživačkim prioritetima i preprekama s kojima se ljudi i dalje suočavaju.

Za Lung Cancer Europe poruka je jasna: Europa mora nastaviti postavljati tempo u skrbi za rak, s inovacijama koje brže i pravednije dopiru do ljudi.