Zašto bi testiranje biomarkera trebalo biti rutinsko kod svih NSCLC-a

Znanstvenik koristi pipetu u laboratoriju dok rukuje epruvetom s uzorkom, s opremom za testiranje i genomskim podacima vidljivim u pozadini.

Zašto bi testiranje biomarkera trebalo biti rutinsko kod svih NSCLC-a

Nova velika studija dodala je stvarnu težinu slučaju za široko testiranje biomarkera kod nemikrocelularnog karcinoma pluća.

Rad objavljen u časopisu Journal of Thoracic Oncology analizirao je podatke molekularnog profiliranja 82 328 osoba s rakom pluća, što ga čini najvećim skupom podataka te vrste objavljenim do sada. Nalazi su pokazali primjenjive genomske promjene u ukupno 35,1% slučajeva, uključujući 45,8% kod adenokarcinoma, 40,9% kod adenoskvamoznog karcinoma i 29,1% kod sarkomatoidnog karcinoma.

To jača argumente za testiranje izvan uskih pretpostavki koje još uvijek mogu oblikovati praksu. Autori zaključuju da je prevalencija biomarkera u mnogim histološkim podtipovima dovoljna da se svi slučajevi NSCLC-a uzmu u obzir za obradu biomarkera.

Ovo je važno za ljude diljem Europe. Testiranje biomarkera pomaže u donošenju odluka o liječenju, identificiranju ciljanih čimbenika i omogućava preciznu medicinu. No, pristup je i dalje neravnomjeran i ljudi mogu propustiti testiranje kada je odgođeno, ograničeno lokalnom praksom ili nije pravilno ugrađeno u dijagnostičke putove. Lung Cancer Europe dosljedno poziva na pravovremen i pravedan pristup inovacijama, uključujući testiranje biomarkera, te na točnu i pravovremenu dijagnozu kao osnovni dio dobre skrbi za rak pluća.

Poruka ovog skupa podataka je jasna. Široko testiranje biomarkera u NSCLC-u ne bi se trebalo tretirati kao opcionalno ili selektivno. Ako je testiranje ono što pomaže oblikovati sljedeći korak u liječenju, ono se mora provoditi rano i rutinski.

Prethodno
Prethodno

Može li vaping uzrokovati rak pluća? Što kažu najnoviji dokazi

Sljedeći
Sljedeći

Njemačka pokreće program probira za rak pluća od 1. travnja